Ovo je priča o otpornosti, inovacijama i snazi aktivizma na lokalnom nivou. U srcu zapadne Srbije, u Čačku, razvija se pokret koji mijenja pristup socijalnom preduzetništvu, otvara nove ekonomske mogućnosti za ranjive grupe i nastoji da prevaziđe složene institucionalne prepreke.
Centar za monitoring i aktivizam (CEMA), nevladina organizacija koju su 2015. godine osnovali novinari, započeo je rad s ciljem da doprinese promjenama ne samo u javnim politikama već i u životima ljudi. Uz podršku Fondacije Trag i Evropske unije, aktivnosti organizacije dobile su dodatni zamah i ostvarile dugoročan uticaj.
Vizija uključivanja svih u ekonomski život
Prepoznajući potrebu za ekonomskim osnaživanjem osoba s invaliditetom i žena starijih od 45 godina, CEMA je pokrenula projekat „Socijalno preduzetništvo – prilika za ekonomsko osnaživanje ranjivih grupa”.
Na početku projekta, socijalna preduzeća u Čačku nijesu imala odgovarajuće zakonsko priznanje ni finansijske podsticaje, što je otežavalo njihov razvoj.
„Shvatili smo da ekonomsko osnaživanje ne podrazumijeva samo sticanje vještina, već i izgradnju samopouzdanja i postojanje sistemske podrške”, kaže Svetlana Kojanović, menadžerka projekta u CEMA-i.
Za razliku od tradicionalnih preduzeća, koja su prvenstveno usmjerena na ostvarivanje profita, socijalna preduzeća imaju dvostruki cilj: finansijsku održivost i pozitivan društveni uticaj. Ostvarenu dobit ponovo ulažu u rješavanje društvenih problema, zbog čega imaju važnu ulogu u ekonomskom uključivanju ranjivih grupa i razvoju lokalne zajednice. Međutim, bez odgovarajućeg zakonskog okvira, ova preduzeća teško dolaze do finansijskih sredstava i institucionalnog priznanja, što ograničava njihov razvoj i uticaj.
„Socijalna preduzeća pružaju prilike onima koji su često isključeni iz uobičajenih ekonomskih tokova. Međutim, bez jasnih propisa i institucionalne podrške, mnogi oklijevaju da naprave prvi korak. Željeli smo to da promijenimo.”
Od zagovaranja do konkretnih aktivnosti
Strategija CEMA-e bila je usmjerena na dva cilja: osposobljavanje učesnika za bavljenje preduzetništvom i zalaganje za izmjene zakonskog okvira. Kroz konsultacije, fokus grupe, radionice i javne debate, više od 700 ljudi učestvovalo je u stvaranju povoljnijih uslova za razvoj socijalnog preduzetništva.
Uprkos otporu lokalnih vlasti, koje su njihove napore često odbacivale kao „uticaj finansiran iz inostranstva”, CEMA je pronašla podršku među građanima.
„Ignorisali su nas, ali nas je zajednica doživljavala drugačije”, objašnjava Dragana Matović, menadžerka programa u CEMA-i. „Ljudi su nam se svakodnevno javljali, tražili savjete i željeli da saznaju kako mogu da se uključe.”
Mediji su imali značajnu ulogu u informisanju javnosti o aktivnostima CEMA-e.
„Naše kolege iz lokalnih medija nijesu propustile priliku da izvještavaju o našim događajima i prenose naše priče”, dodaje Matović.
Jedan od ključnih izazova u razvoju socijalnog preduzetništva u Srbiji bila je pravna nesigurnost u ovoj oblasti.
„Godinama smo se borili da socijalna preduzeća dobiju pravni status”, objašnjava Matović. „Zakon o socijalnom preduzetništvu konačno je usvojen nakon pet pokušaja u parlamentu, ali njegova primjena i dalje je spora i nedosljedna.”
Glavni problem predstavlja nedostatak pratećih propisa i finansijskih podsticaja.
„Zakon postoji, ali bez preciznih podzakonskih akata i jasno definisanih mehanizama za subvencije, grantove i poreske olakšice, on uglavnom ostaje samo na papiru”, dodaje Kojanović.
Mnogi potencijalni socijalni preduzetnici i dalje se suočavaju s birokratskim preprekama, ne znajući kako da nastave s pokretanjem poslovanja.
CEMA i njeni partneri zalagali su se za jasne procedure koje bi olakšale bavljenje socijalnim preduzetništvom.
„Radili smo na više frontova – podizali svijest, razgovarali s lokalnim vlastima i uključivali poslovni sektor”, nastavlja Matović. „Uprkos našim naporima, bez posvećenosti države stvarni napredak ostaje ograničen.”
Najznačajniji uspjeh ostvaren je u avgustu 2023. godine, kada je u Planu razvoja Grada Čačka za period 2023–2030. socijalno preduzetništvo prvi put zvanično prepoznato. Iako mu je u početku bilo posvećeno svega nekoliko pasusa, njegovo uključivanje u ovaj dokument otvorilo je put za izradu Lokalnog akcionog plana za zapošljavanje, kojim bi se obezbijedili finansijski podsticaji i drugi oblici podrške socijalnim preduzećima.
„Ovo je bio ključan korak”, ističe Kojanović. „To znači da lokalna vlast više ne može da ignoriše socijalno preduzetništvo. Temelji su postavljeni i sada možemo da se zalažemo za konkretne mjere, kao što su podsticaji za pokretanje preduzeća i društveno odgovorne javne nabavke.”
Darkova priča: primjer pozitivne promjene
Jednog dana zazvonio je telefon u kancelariji CEMA-e. S druge strane bio je Darko, mladić koji je imao jasnu poslovnu ideju. Nakon što je u djetinjstvu izgubio lijevu ruku, odlučio je da osnuje socijalno preduzeće koje bi proizvodilo ortopedska pomagala. Međutim, ubrzo je shvatio da mu postojeći uslovi poslovanja i birokratske prepreke gotovo onemogućavaju da ostvari svoju zamisao.
„Pitao sam mnoge ljude kako se osniva preduzeće, ali niko nije imao jasne odgovore”, prisjeća se Darko. „Onda sam pronašao CEMA-u. Nijesu mi samo dali odgovore, već su mi dali i nadu.”
Iako ni sama organizacija u tom trenutku nije raspolagala svim potrebnim informacijama, pružila mu je mentorstvo i smjernice. Nažalost, zbog nedostatka institucionalne finansijske podrške za pokretanje poslovanja, Darko je u početku morao da se osloni na pomoć svoje porodice.
Nakon dvije godine uporne borbe s birokratskim procedurama, osnovao je preduzeće NRG d.o.o., koje se bavi proizvodnjom ortopedskih pomagala. Njegov uspjeh nije bio samo lično dostignuće – pokazao je šta je moguće ostvariti kada se prevaziđu sistemske prepreke.
„Nije se radilo samo o pokretanju posla”, dodaje Darko. „Želio sam da dokažem da ljudi poput mene mogu da budu preduzetnici, da možemo da doprinesemo društvu i pokrenemo promjene.”
Planovi za budućnost: resursni centar za socijalna preduzeća
Sljedeći cilj CEMA-e jeste osnivanje Resursnog centra za socijalno preduzetništvo u Moravičkom okrugu, koji bi pružao obuke, savjete o mogućnostima finansiranja i podršku u zagovaranju. Međutim, izazovi i dalje postoje. Bez nacionalnog programa za socijalno preduzetništvo, ovaj sektor ostaje u osjetljivom položaju.
Prema podacima navedenim u ovoj priči, u Srbiji je zvanično registrovano svega 21 socijalno preduzeće, iako više od 500 preduzeća posluje u skladu s principima solidarne ekonomije.
„Bez jasno uređene politike na nacionalnom nivou, lokalne inicijative poput naše ostaju pojedinačni napori”, kaže Matović. „Radimo sve što možemo, ali u jednom trenutku država mora da se uključi i uspostavi okvir koji zaista podržava ova preduzeća.”
Zaključak: primjer za buduće promjene
Rad CEMA-e pokazuje da aktivizam na lokalnom nivou, uz upornost i uključivanje građana, može dovesti do konkretnih promjena javnih politika. Iako predstoji još mnogo posla, rezultati organizacije su značajni. Pojedinci poput Darka sada imaju priliku da svoju budućnost grade kroz socijalno preduzetništvo, dok je Čačak napravio važan korak koji može poslužiti kao primjer i drugim opštinama.
„Ovo je tek početak”, kaže Kojanović. „Dokazali smo da su promjene moguće. Sada moramo da obezbijedimo da budu održive.”
Matović dodaje: „Najveća nagrada? Vidjeti kako ljudi koji su se nekada osjećali bespomoćno sada preuzimaju kontrolu nad svojom budućnošću. Zato ovo radimo.”
