Ovo je priča o otpornosti, inovacijama i snazi aktivizma na lokalnom nivou. U srcu zapadne Srbije, u Čačku, razvio se pokret koji iznova definiše socijalno poduzetništvo, stvara ekonomske mogućnosti za ranjive grupe i dovodi u pitanje složenost institucionalnih procedura.
Centar za monitoring i aktivizam (CEMA), nevladina organizacija koju su novinari osnovali 2015. godine, krenuo je u misiju transformacije ne samo politika već i života ljudi. Uz podršku fondacije TRAG i Evropske unije, njihovi napori dobili su zamah i ostvarili trajan uticaj.
Vizija uključivanja
Prepoznavši potrebu za ekonomskim osnaživanjem osoba s invaliditetom i žena starijih od 45 godina, CEMA je pokrenula projekat „Socijalno poduzetništvo – prilika za ekonomsko osnaživanje ranjivih grupa.
Na početku projekta lokalna uprava u Čačku nije pravno priznavala socijalna preduzeća niti im je pružala finansijske podsticaje, što je otežavalo njihov razvoj. „Shvatili smo da se ekonomsko osnaživanje ne odnosi samo na vještine već i na samopouzdanje i sistemsku podršku“, kaže Svetlana Kojanović, voditeljica projekta u organizaciji CEMA.
Za razliku od tradicionalnih preduzeća, koja su usmjerena isključivo na profit, socijalna preduzeća imaju dvostruku svrhu: finansijsku održivost i društveni uticaj. Dobit ulažu u rješavanje društvenih izazova, što ih čini važnim sredstvom za ekonomsku uključenost i razvoj zajednice. Međutim, bez posebnog pravnog okvira, ova preduzeća teško dolaze do finansiranja i priznanja, što ograničava njihov rast i uticaj.
„Socijalna preduzeća pružaju prilike onima koji su često isključeni iz tradicionalnih ekonomskih struktura, ali bez jasnih propisa i institucionalne podrške mnogi se ustručavaju da naprave prvi korak. Željeli smo to promijeniti“
Od zagovaranja do djelovanja
Strategija organizacije CEMA imala je dva pravca: osposobiti učesnike da se snalaze u poduzetništvu i istovremeno se zalagati za izmjene zakona. Kroz konsultacije, fokus grupe, radionice i javne rasprave, više od 700 osoba učestvovalo je u oblikovanju novog ekonomskog okruženja.
Uprkos otporu lokalnih vlasti, koje su njihove napore često odbacivale kao „uticaj finansiran iz inostranstva“, CEMA je pronašla saveznika među građanima. „Nisu nas uvažavali, ali zajednica nas je vidjela drugačije“, objašnjava Dragana Matović, voditeljica programa u organizaciji CEMA. „Ljudi su nam se svakodnevno javljali, tražili savjete i željeli znati kako mogu biti dio toga.“
Mediji su imali značajnu ulogu u širenju informacija o aktivnostima organizacije CEMA. „Naše kolege iz lokalnih medija nikada nisu propustile priliku da izvještavaju o našim događajima i prenose naše priče“, dodaje Matović.
Jedan od ključnih izazova za razvoj socijalnog poduzetništva u Srbiji bila je pravna nesigurnost u ovoj oblasti. „Godinama smo se borili da socijalna preduzeća dobiju pravni status“, objašnjava Matović. Zakon o socijalnom poduzetništvu konačno je usvojen u parlamentu nakon pet pokušaja, ali njegova primjena i dalje je spora i nedosljedna.”
Glavni problem je nedostatak pratećih propisa i finansijskih podsticaja. „Zakon postoji, ali bez preciznih podzakonskih akata i jasno definisanih mehanizama za subvencije, grantove i poreske olakšice, on uglavnom ostaje simboličan“, dodaje Kojanović. Mnogi potencijalni socijalni poduzetnici ostaju zarobljeni u birokratskom limbu i ne znaju kako dalje.”
CEMA i njeni partneri zalagali su se za jasne proceduralne smjernice kako bi socijalno poduzetništvo bilo dostupno svima. ”Radili smo na više frontova — podizali svijest, konsultovali se s lokalnim vlastima i uključivali poslovni sektor“, nastavlja Matović. ”Uprkos našim naporima, stvarni napredak je ograničen bez opredijeljenosti na državnom nivou.”
Najznačajniji uspjeh ostvaren je u augustu 2023. godine, kada je socijalno poduzetništvo prvi put formalno prepoznato u Planu razvoja grada Čačka (2023-2030). Iako je u početku bilo obuhvaćeno sa samo dva paragrafa, time je otvoren put za izradu Lokalnog akcionog plana zapošljavanja, koji bi socijalnim preduzećima pružio finansijske i strukturne podsticaje.
”Ovo je bio ključan korak“, napominje Kojanović. ”To znači da lokalna uprava više ne može zanemarivati socijalno poduzetništvo. Temelji su postavljeni i sada se možemo zalagati za konkretne politike, poput podsticaja za novoosnovana preduzeća i strategija socijalnih javnih nabavki.”
Darkova priča: dokaz promjene
Jednog dana zazvonio je telefon u kancelariji organizacije CEMA. S druge strane bio je Darko, mladić s vizijom. Nakon što je kao dijete izgubio lijevu ruku, odlučio je osnovati socijalno preduzeće koje bi proizvodilo ortopedska pomagala. Međutim, ubrzo je shvatio da postojeće poslovne strukture i birokratske prepreke nekome poput njega gotovo onemogućavaju pokretanje preduzeća.
”Mnoge sam pitao kako se pokreće preduzeće, ali niko nije imao jasne odgovore“, prisjeća se Darko. ”Onda sam pronašao CEMA-u. Nisu mi dali samo odgovore već i nadu.”
Iako je tada bilo malo dostupnih informacija, CEMA mu je pružila mentorstvo i smjernice. Nažalost, na samom početku, zbog nedostatka institucionalne finansijske podrške za pokretanje preduzeća, podršku mu je morala pružiti porodica. Nakon dvije godine uporne borbe s birokratskim procedurama, Darko je osnovao NRG d.o.o., preduzeće koje proizvodi ortopedska pomagala. Njegov uspjeh nije bio samo lični — simbolizirao je ono što je moguće kada se uklone sistemske prepreke.
”Nije se radilo samo o preduzeću“, dodaje Darko. ”Radilo se o tome da dokažem kako ljudi poput mene mogu biti poduzetnici, doprinositi i mijenjati stvari nabolje.”
Šta slijedi: Resursni centar za socijalna preduzeća
Sljedeća misija organizacije CEMA jeste osnivanje Resursnog centra za socijalno poduzetništvo u Moravičkom okrugu, centra koji će pružati obuke, smjernice za finansiranje i podršku zagovaranju. Međutim, izazovi ostaju — bez nacionalnog programa za socijalno poduzetništvo, ovaj sektor i dalje je krhak.
U Srbiji su trenutno zvanično registrovana samo 21 socijalna preduzeća, iako više od 500 preduzeća posluje u skladu s načelima solidarne ekonomije. „Bez strukturirane politike na nacionalnom nivou, lokalne inicijative poput naše ostaju izolovani napori“, kaže Matović. „Radimo sve što možemo, ali u jednom trenutku vlada mora djelovati i stvoriti okvir koji zaista podržava ova preduzeća.”
Zaključak: model za buduće promjene
Rad organizacije CEMA pokazuje da aktivizam na lokalnom nivou, kada se spoji s istrajnošću i uključivanjem javnosti, može dovesti do konkretnih promjena politika. Iako je pred nama još dug put, uticaj ove organizacije je neosporan — osobe poput Darka sada imaju budućnost u socijalnom poduzetništvu, a Čačak je postavio primjer koji mogu slijediti i druge općine.
”Ovo je tek početak“, kaže Kojanović. ”Dokazali smo da su promjene moguće. Sada moramo osigurati njihovu održivost.”
Matović dodaje: „Najveća nagrada? Vidjeti kako ljudi koji su se nekada osjećali bespomoćno sada preuzimaju kontrolu nad svojom budućnošću. Zato ovo radimo.“
